Projekt prve privatne elektrane na biomasu u krugu tvornice Strizivojna Hrast, koja se do sada suočavala s manjkom električne energije i korištenjem dizelskih agregata, naišao je na svesrdnu podršku svih institucija od HBOR-a i FZOEU do Ministarstva šumarstva i tvrtke HEP-ESCO.

Prva privatna elektrana na biomasu
Hrvatska tvrtka Strizivojna Hrast d.o.o. koja se bavi proizvodnjom parketa uskoro bi trebala postati vlasnik prve privatne elektrane u Hrvatskoj. Ono što je još značajnije jest da je elektrana kogeneracijsko postrojenje koje će proizvoditi električnu energiju od ostataka drveta koje se koristi za proizvodnju parketa. Nominalna snaga dijela postrojenja proizvodnju električne energije iznosi 3,3 MW, od čega se 2.2 MW koristi za pogon tvornice dok se višak energije prodaje u mrežu. Na investiciju ih je natjerala situacija u kojoj HEP-ov sustav nema potrebne kapacitete, zbog čega je postrojenje imalo manjak potrebne količine električne energije od čak 90% koji se nadoknađivao korištenjem dizelskog goriva u vrijednosti do čak milijun kuna mjesečno. Sada će, međutim, tvrtka svoje viškove prodavati HEP-u za što je i sklopljen ugovor na 12 godina.

Sirovina iz vlastitog pogona ili otkupom

Kao što je već prije navedeno gorivo koje bi se koristilo u ovom postrojenju na biomasu bio bi otpad iz vlastitog postrojenja za proizvodnju parketa ili direktnim otkupom šumske biomase od Hrvatskih šuma, s kojima je ugovor već sklopljen. Do sada se, naime, otpad od proizvodnju uglavnom gomilao u skladištima tvornice, dok se manji dio izvozio u Sloveniju. Sada, zahvaljujući upotrebi biomase, godišnje se očekuje ušteda od 1,9 milijuna eura, a projekt bi se prema riječima direktora tvrtke Strizivojna Hrast trebao isplatiti u roku od osam godina.

Inače, tvrtka je za ovaj projekt dobila je dobila podršku, pa je tako tvrtka HEP-ESCO, zadužena za ovakve projekte, osigurala je 1,5 milijuna eura kredita Svjetske banke, a u dio projekta putem zajma financira i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Također, dobivena su i bespovratna sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, a od FZOEU dobiven je beskamatni zajam. Čini se da su se mnoge institucije potrudile osigurati financijska sredstva za prvi projekt ove vrste u Hrvatskoj.

Autor: Ivan Szekeres | Objavljeno: 09.05.2010 | http://www.zelenaenergija.org