PLASTENIK I ZIMNICA
Berba povrća nagrada je za uloženi trud i dobra berba predstavlja najveće veselje vrtlaru, koji s ljubavlju i pažnjom njeguje svoje biljke od sjetve i sadnje do berbe. Možemo li sve to upropastiti neprikladnim skladištenjem?
Osim u trapu, povrće se zimi može čuvati i u plasteniku na sljedeći način:
Manja količina korjenastog povrća može se čuvati i u plasteniku tako da ga izvadimo iz zemlje zajedno s lišćem i „presadimo" na gredice u plasteniku. To se radi tako da napravimo jarak i gusto, u nekoliko redova, ukoso položimo povrće (mrkva, peršin, celer, pastrnjak, daikon, cikla, repa) i zatrpamo zemljom koju smo otkopali tako da samo lišće viri van. Zemlja ne smije biti previše mokra, ali niti previše suha. Najbolja je umjerena vlažnost.
Veću količinu korjenastog povrća možemo spremiti u mrežaste vreće za krumpir i na površini gredice u plasteniku zatrpati suhom zemljom, koju dovezemo s njive. Za hladnijih dana (a pogotovo noći) ovakav „trap" treba dodatno zaštiti višeslojnom agril folijom, starom dekom i sl. Za sunčanih dana ovu zaštitu treba skidati i provjetravati plastenik. To se odnosi na obične plastenike, koji nemaju nikakav sustav grijanja osim prirodnog.
Drugi načini čuvanja povrća
Plodovito povrće (grašak, mahune, rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica...) nije moguće sačuvati bez prerade. Jedino povrće iz te porodice koje se može sačuvati bez prerade su tikva i bundeva. Grašak i mahune možemo sušiti ili sterilizirati u staklenkama. Od rajčice ćemo skuhati sok ili pire, a paprika je odlična punjena s kupusom i ukiseljena bez octa (u slanoj vodi).
Krastavce možemo kiseliti s octom ili na prirodan način, kao zelje (sa solju i pritiskom). Za ovaj drugi način bolje je krastavce narezati u ploškice. Mogu se kiseliti sami, a odlični su i u miješanoj salati s mrkvom, korabicom i žutom repom. Ako imamo veću količinu korjenastog povrća koje nije prikladno za trapljenje zbog oštećenja, treba ga odmah očistiti, oprati i naribati na rezance, pa osušiti ili ukiseliti.
Luk, češnjak i krumpir će se mnogo duže održati bez klijanja ako smo ih sadili, njegovali i brali u dane za korijen po Sjetvenom kalendaru. Luk je najbolje splesti u vijence, ili ga staviti u manje mrežaste vreće i objesiti na zračno i suho mjesto. Krumpir, ako nije u trapu, treba svaki tjedan promiješati, jer se na taj način usporava izbijanje klica.
Smrzavanje je najlošiji oblik čuvanja hrane, jer duže uskladištena u zamrzivaču, hrana gubi vitalnu energiju koja je potrebna našem organizmu radi imuniteta. A upravo zbog te vitalne energije, biljke uzgajamo bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida. Smrzavajte samo u iznimnim slučajevima i na kraće vrijeme. Svi ostali oblici čuvanja su bolji od smrzavanja, gledano s aspekta očuvanja vitalne energije u hrani.
Objavljeno ljubaznošću portala Biosvijest
http://www.biosvijest.com/
